SARAJEVO, 28. april 2025. ¨C Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu ?e, prema predvi?anjima, umjereno usporiti u 2025. godini, i to zbog slabije vanjske potra?nje i ekonomske neizvjesnosti koju donosi dalji razvoj globalnih trgovinskih politika. To bi moglo negativno utjecati na povjerenje privrede i potro?a?a, navodi se u danas objavljenom Redovnom ekonomskom izvje?taju Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Svjetska banka predvi?a da ?e ukupna stopa ekonomskog rasta Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dosti?i 3,2% u 2025, ?to je za 0,5 procentnih poena ni?e u odnosu na prethodne projekcije. U 2026. se o?ekuje ubrzanje rasta na 3,5%.
?Primje?ujemo neke pozitivne ekonomske trendove na Zapadnom Balkanu koji ukazuju na otpornost regije i koji bi trebali poduprijeti solidan ekonomski rast. Ni?a inflacija i rast plata podsti?u potro?nju, a po?inju rasti i javne investicije¡±, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. ?S druge strane, svjedoci smo pove?ane doma?e neizvjesnosti u nekoliko ekonomija Zapadnog Balkana. Usporena ekonomska aktivnost u Evropskoj uniji i produbljena neizvjesnost globalnih trgovinskih tokova tako?er bi mogli negativno utjecati na izglede za rast u ovoj regiji¡±.
U izvje?taju se ukazuje da su, u periodima neizvjesnosti, diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najdjelotvornije strategije za o?uvanje ekonomske otpornosti. Me?u klju?nim mjerama su uklanjanje prepreka za pristup tr?i?tu rada, uklju?uju?i i ograni?enja koja utje?u na ?ene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, unaprje?enje standarda upravljanja i pove?anje tr?i?ne konkurencije radi podsticanja produktivnosti i pru?anja podr?ke dugoro?nom rastu.
Nadalje, u zemljama Zapadnog Balkana bi br?e sprovo?enje reformi u okviru procesa pristupanja EU ¨C poput pridru?ivanja Jedinstvenom podru?ju pla?anja u eurima (SEPA) i uvo?enja ?zelenih traka¡± radi pojednostavljenja prekograni?ne trgovine ¨C moglo dalje unaprijediti povjerenje privrednika, privu?i investicije i podsta?i stvaranje novih radnih mjesta.
Svjetska banka u izvje?taju nagla?ava, tako?er, da rast temperatura i pojava ekstremnih vremenskih prilika, uz prelazak na niskouglji?nu ekonomiju, korjenito mijenjaju sektorske obrasce zapo?ljavanja u ovoj regiji, ?to zahtijeva znatno prilago?avanje radne snage. ?est ekonomija Zapadnog Balkana trebale bi kao prioritete postaviti reforme svojih sistema socijalne za?tite i slu?bi za zapo?ljavanje, ?ime bi pomogle svom radno sposobnom stanovni?tvu da prebrodi vremenske nepogode kao ?to su poplave, su?e i ?umski po?ari te da bude spremno za nove prilike za zapo?ljavanje koje donosi zelena tranzicija.
Ja?anje sistema za za?titu dohodaka od rada kao odgovor na udare na zaposlenost te ve?a fleksibilnost sistema socijalne za?tite pomogli bi u sprje?avanju osiroma?ivanja pojedinaca. Uz to, prekvalifikacija radnika za ?zelena¡± radna mjesta doprinijela bi da se odgovori na promijenjenu potra?nju za vje?tinama, ?ime bi se pospje?ili produktivnost i ekonomski rast.
Vi?e informacija i prethodna izdanja Redovnog ekonomskoj izvje?taja za Zapadni Balkan mo?ete na?i ovdje.
***
Kontakti:
U Be?u: Filip Kochan, fkochan@worldbank.org
Beograd: Gordana Filipovi?, gfilipovic@worldbankgroup.org
Pri?tina: Lundrim Aliu, laliu1@worldbank.org
Sarajevo: Jasmina Had?i?, jhadzic@worldbank.org
Skoplje: Anita Bo?inovska, abozinovska@worldbank.org
Tirana: Ana Gjokutaj, agjokutaj@worldbank.org
