WASHINGTON, 23. travnja 2025. ¨C Prema danas objavljenom izvje??u Svjetske banke Economic Update za regiju Europe i sredi?nje Azije, o?ekuje se da ?e gospodarski rast zemalja u razvoju u regiji usporiti. Zbog slabije vanjske potra?nje i usporavanja ruskoga gospodarstva o?ekuje se da ?e stopa rasta u regiji u razdoblju 2025. ¨C 2026. iznositi 2,5 %.
U 2024. rast se u cijeloj regiji stabilizirao na 3,6 % zahvaljuju?i osobnoj potro?nji uz sna?no pove?anje realnih pla?a, doznaka i potro?a?kih kredita koji su nadoknadili slabiju vanjsku potra?nju zbog niske stope rasta u Europskoj uniji.
Vi?e cijene hrane i usluga rezultirale su ve?om inflacijom koja se na godi?njoj razini s 3,6 % sredinom 2024. do velja?e 2025. pove?ala na 5 %. Zbog nedavnog rasta inflacije nekoliko sredi?njih banaka odlu?ilo se za pove?anje referentnih kamatnih stopa ili odgodu njihovog smanjivanja.
?Iako su zemlje Europe i sredi?nje Azije u protekloj godini uspjele zadr?ati stabilan rast, zbog globalne neizvjesnosti, geoekonomske rascjepkanosti i slabijeg rasta klju?nih trgovinskih partnera odr?avanje tog trenda dodatno je ote?ano¡±, rekla je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Europu i sredi?nju Aziju. ?Kako bi njihova gospodarstva dugoro?no znatnije rasla, zemlje u regiji morat ?e ubrzati strukturne reforme koje poti?u dinami?nost i inovativnost privatnog sektora, poduzetni?tvo i usvajanje tehnologija.¡±
Sredi?nja Azija vjerojatno ?e ove i sljede?e godine najbr?e rasti u regiji, iako se o?ekuje da ?e u razdoblju 2025. ¨C 2026. njezin rast usporiti na 4,7 %. Usporavanje je prvenstveno rezultat slabijeg rasta naftnog sektora u Kazahstanu te pada izvoza i normalizacije priljeva doznaka.
Projekcije za ju?ni Kavkaz u razdoblju 2025. ¨C 2026. upu?uju na prosje?nu stopu rasta od 3,5 % s obzirom na to da ?e se u?inci posredovanja u me?unarodnoj trgovini te priljeva radne snage i kapitala nastaviti smanjivati.
O?ekuje se da ?e neizvjesnost trgovinskih politika, ve?e prepreke me?unarodnoj razmjeni i neizravni u?inci prelijevanja u lancima opskrbe u europodru?ju oslabiti oporavak u drugim dijelovima regije. U navedenom se razdoblju na zapadnom Balkanu o?ekuje umjeren rast od 3,4 %, dok bi se u srednjoj Europi on mogao tek neznatno pobolj?ati na 2,7 %.
Prema projekcijama za razdoblje 2025. ¨C 2026. stopa rasta u Rusiji past ?e na 1,3 %. Rast u Turskoj u ovom ?e se razdoblju vjerojatno blago pobolj?ati na 3,3 %, iako ?e ostati ispod svojeg dugoro?nog trenda zbog kontinuiranog slabljenja vanjske potra?nje i daljnjeg rebalansiranja ekonomije. Rast u Ukrajini u 2025. vjerojatno ?e se smanjiti na 2 %.
U posebnoj analizi o na?inima ubrzanja rasta u postoje?em izazovnom globalnom okru?enju u izvje??u se isti?e va?nost dinami?nog privatnog sektora. Dr?ave bi trebale vi?e ulagati u inovacije, poduzimati reforme kojima ?e podupirati mlada poduze?a, produbiti financijska tr?i?ta i pove?ati ulaganja u istra?ivanje i razvoj te istodobno zadr?ati fokus na integriranju globalne tehnologije, stru?nosti i kapitala.
Da bi zemlje srednjeg dohotka u regiji postigle status zemalja visokog dohotka, njihova gospodarstva moraju postati dinami?nija. Zemlje koje su uspje?no stekle status zemalja visokog dohotka to su ostvarile poticanjem dinami?nosti poduzetni?tva i inovacija te bi taj rast trebale odr?avati kori?tenjem tehnologija, stru?nosti i kapitala za pove?anje produktivnosti unutar poduze?a.
?Inovacije i eksperimentiranje u poslovanju nu?ni su za ja?anje produktivnosti te preduvjet za postizanje i zadr?avanje statusa zemlje visokog dohotka¡±, rekao je Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i sredi?nju Aziju. ?Zemlje srednjeg dohotka u regiji mogu posti?i status zemalja visokog dohotka ako njihova poduze?a budu rasla, inovirala i natjecala se na tr?i?tu. Iako svaka zemlja treba pokrenuti rast na svoj na?in, klju?no je poticati inovacije i omogu?iti dinami?nost poslovanja.¡±
U izvje??u se navodi da je potrebnije ulagati u mlada i inovativna poduze?a nego u ?itavi sektor malih i srednjih poduze?a (MSP-ova), budu?i da ona stvaraju nova radna mjesta. U tu je svrhu potrebno pobolj?ati pristup financiranju, osobito dugoro?nom i rizi?nom kapitalu. U regiji nedostaje financiranja jer financiranje putem rizi?nog i vlasni?kog kapitala i dalje nije dovoljno razvijeno.
Ja?anje tr?i?nog natjecanja klju?no je za nastanak takvih dinami?nih poduze?a. Regija ima previ?e malih poduze?a niske produktivnosti i tek nekoliko velikih trgova?kih dru?tava koja nisu poduze?a u dr?avnom vlasni?tvu, koja pak ?esto prevladavaju na tr?i?tima i gu?e poduzetni?ku dinamiku.
Kako bi poduze?a postala produktivnija i inovativnija, potrebne su i politike koje poti?u razvoj poslovnih inovacija i usvajanje tehnologije, kao ?to su ve?i i bolje usmjereni poticaji za istra?ivanje i razvoj. Brojna se poduze?a u regiji trenuta?no oslanjaju na preraspodjelu resursa i posluju kao proizvodni pogoni za strana poduze?a umjesto da razvijaju vlastite tehnologije.
Kona?no, ulaganje u ljudski kapital nu?no je za privla?enje i zadr?avanje visokokvalificiranih radnika i poduzetnika te za stvaranje prilika za unapre?enje vje?tina kroz usavr?avanje.
Sa?etak gospodarskog rasta u Europi i sredi?njoj Aziji, 2021. ¨C 2026. | ||||||
(stope rasta realnog BDP-a, godi?nja promjena u postotku) | ||||||
Zemlja | 2021. | 2022. | 2023. | 2024.e | 2025.f | 2026.f |
Albanija | 9,0 | 4,8 | 3,9 | 3,9 | 3,2 | 3,1 |
Armenija | 5,8 | 12,6 | 8,3 | 5,9 | 4,0 | 4,2 |
Azerbajd?an | 5,6 | 4,6 | 1,1 | 4,1 | 2,6 | 2,4 |
Bjelarus | 2,4 | -4,7 | 3,9 | 4,0 | 2,2 | 1,2 |
Bosna i Hercegovina | 7,3 | 3,7 | 1,9 | 2,6 | 2,7 | 3,1 |
Bugarska | 7,8 | 4,0 | 1,9 | 2,8 | 1,6 | 2,1 |
Hrvatska | 12,6 | 7,3 | 3,3 | 3,8 | 3,1 | 3,0 |
Gruzija | 10,6 | 11,0 | 7,8 | 9,4 | 5,5 | 5,0 |
Kazahstan | 4,3 | 3,2 | 5,1 | 4,8 | 4,5 | 3,6 |
Kosovo | 10,7 | 4,3 | 4,1 | 4,4 | 3,8 | 3,8 |
Kirgistan | 5,5 | 9,0 | 9,0 | 9,0 | 6,8 | 5,5 |
Moldova | 13,9 | -4,6 | 1,2 | 0,1 | 0,9 | 2,4 |
Crna Gora | 13,0 | 6,4 | 6,3 | 3,0 | 3,0 | 2,9 |
Sjeverna Makedonija | 4,5 | 2,8 | 2,1 | 2,8 | 2,6 | 2,7 |
Poljska | 6,9 | 5,3 | 0,1 | 2,9 | 3,2 | 3,0 |
Rumunjska | 5,5 | 4,0 | 2,4 | 0,9 | 1,3 | 1,9 |
Ruska Federacija | 5,9 | -1,4 | 4,1 | 4,1 | 1,4 | 1,2 |
Srbija | 7,9 | 2,6 | 3,8 | 3,9 | 3,5 | 3,9 |
Tad?ikistan | 9,4 | 8,0 | 8,3 | 8,4 | 6,5 | 4,9 |
Turska | 11,4 | 5,5 | 5,1 | 3,2 | 3,1 | 3,6 |
Ukrajina | 3,4 | -28,8 | 5,5 | 2,9 | 2,0 | 5,2 |
Uzbekistan | 8,0 | 6,0 | 6,3 | 6,5 | 5,9 | 5,9 |
Izvor: Svjetska banka. Napomena: U ovim procjenama i prognozama uzimaju se u obzir podaci dostupni do 10. travnja 2025. e = procjena (estimate); f = prognoza (forecast), BDP = bruto doma?i proizvod. | ||||||
